ARHIVA NOVOSTI

Iz štampe je izašla monografija naslovljena sa „prof. dr. sc. Faruk Selesković (1939-2003): lik i djelo”. Izdavač monografije je Savez udruženja građana geodetske struke u Bosni i Hercegovini, a autori su dugogodišnji članovi Udruženja. Monografija obiluje mnogim biografskim podacima o velikanu geodetske struke - prof. dr. sc. Faruku Seleskoviću. U monografiji je istaknuto da je profesor u svom dugogodišnjem nastavnom, naučnom i stručnom radu ostavio je neizbrisiv trag i dao veliki doprinos razvitku geodezije kao nauke te aktivno učestvovao u obrazovnoj djelatnosti – akademskom obrazovanju mnogobrojnih naraštaja geodetskih, građevinskih i arhitektonskih stručnjaka. Profesor Selesković je u nekoliko navrata obavljao dužnost dekana Građevinskog fakulteta u Sarajevu, a u najtežem periodu historije Univerziteta u Sarajevu, vodio je Univerzitet kao rektor. Nosilac je više značajnih odlikovanja, autor je mnogobrojnih naučnih i stručnih radova, knjiga i projekata, a u ovom monografskim djelu su cjelovito sintetizirana sva vrijedna postignuća koje je profesor ostvario svojim predanim radom. Kroz monografiju je detaljno izložen životni put Faruka Seleskovića, velikog profesora, kosmopolite, poliglote, humaniste i aktiviste, koji je ostavio dubok trag ne samo na geodetskoj, već i ukupnoj naučno-istraživačkoj, visokoobrazovnoj i sveukupnoj društvenoj sceni Bosne i Hercegovine. Štampanje monografije pomoglo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Godine 2020. navršilo se 6 decenija od kada je na novootvorenoj Višoj geodetskoj školi u Sarajevu upisana prva generacija studenata. Time je, po prvi put u historiji, započelo visokoškolsko obrazovanje geodetskih inžinjera u Bosni i Hercegovini. Taj značajni jubilej bio je povod da mali tim entuzijasta – profesora sa Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta UNSA provede opsežne aktivnosti koje su rezultirale monografskom obradom djelovanja Škole, tokom 14 godina njenog postojanja. Namjera je bila javnosti pružiti što sveobuhvatniju sliku razvoja i rada te škole, koja je tokom 1960-ih i u prvoj polovini 1970-ih bila najviša institucija obrazovanja geodetskih kadrova u Bosni i Hercegovini. Odmah po osnivanju, Viša geodetska škola je na sebe preuzela odgovorne zadatke pripremanja adekvatnih stručnjaka za potrebe opsežnih geodetskih radova širom Bosne i Hercegovine i s pravom se može reći da je ona tokom svog kratkog postojanja odigrala izuzetnu ulogu u sveukupnom razvoju bosanskohercegovačke geodezije. Monografija je pisana s namjerom da se popuni evidentna praznina u poznavanju naše geodetske obrazovne djelatnosti u prošlosti, sa željom da se postignuti izvanredni rezultati bosanskohercegovačkog geodetskog obrazovanja sačuvaju od zaborava. U tom kontekstu se izražava nada da će monografija pobuditi odgovarajuće zanimanje naučne, stručne i općenito šire kulturne javnosti.Knjiga je izašla iz štampe u junu 2023. godine, u izdanju Saveza udruženja građana geodetske struke u Bosni i Hercegovini.

Dana 26. 1. 2022. godine zauvijek nas je napustio Mustafa Begić, velikan geodetske struke u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući svom ogromnom iskustvu, opširnom znanju i objektivnosti, često je dolazio u žižu javnosti, vezano za aktuelna pitanja koja se tiču vlasništva nad zemljištem, restitucije, denacionalizacije, definisanja državne granica itd. Svoje bogato znanje, višegodišnje praktično iskustvo i rezultate dugotrajnih sistematskih istraživanja, pretočio je u više knjiga i članaka s tematikom imovinsko pravnih odnosa u Bosni i Hercegovini, od najstarijih vremena do danas. Zahvaljujući neiscrpnom entuzijazmu, kroz svoja djela je sačuvao nemjerljivo vrijedne podatke o geodetskoj djelatnosti i agrarnim odnosima u našoj zemlji. Rođen je 1933. godine u Begićima pokraj Lukavca. Geodetsku tehničku školu u Sarajevu završava 1950. godine, nakon čega se zapošljava u Državni zavod za geološka istraživanja BiH u Sarajevu, gdje ostaje do 1954. godine kada prelazi u Projektantsko preduzeće „Projekat“ u Sarajevu, u kojem ostaje do 1956. godine. Od 1958. godine radi u Birou za studije i unaprjeđenje poljoprivrede „Poljoprojekt“ u Sarajevu, odakle prelazi u Općinu Kupres gdje ostaje do 1964. godine kada prelazi u Općinu Tuzla. Iz Općine Tuzla prelazi u Republičku geodetsku upravu Bosne i Hercegovine gdje ostaje do odlaska u penziju. Višu geodetsku školu u Sarajevu završio je 1972. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1993 godine je bio direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosne i Hercegovine. Kao spoljni saradnik, učestvovao je u nastavi na Odsjeku za geodeziju Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu od 1993. do 2004. godine. Bio je predsjednik Saveza geodetskih inžinjera i geometara BiH od 1980. do 1988. godine te predsjednik Saveza udruženja građana geodetske struke u BiH od 1995. do 2007. godine. S pravom se može tvrditi da među imenima koja su ostavila najviše traga na geodetskoj sceni Bosne i Hercegovine, istaknuto mjesto pripada Mustafi Begiću. Njegov lik i djelo zadržat ćemo u trajnom sjećanju.

S tugom i osjećajem iskrene žalosti primili smo vijest o odlasku našeg dragog profesora Nihada Kapetanovića, koji nas je zauvijek napustio u srijedu 14. aprila 2021. godine u 89. godini života. Kroz svoju izuzetnu višedecenijsku akademsku karijeru, kao vrsni intelektualac i pragmatičar, dao je nemjerljiv doprinos razvoju Građevinskog fakulteta u Sarajevu te ostavio trajan pečat u bosanskohercegovačkoj geodeziji. Rad profesora Kapetanovića u nastavi, struci i nauci ostat će u neizbrisivom sjećanju njegovih kolega i saradnika, te mnogobrojnih generacija njegovih studenata. Izuzetno zapaženu ulogu profesor Kapetanović imao je i u SUGGSUBIH, obavljajući zahtjevnu funkcije glavnog i odgovornog urednika časopisa “Geodetski glasnik” od 1999. do 2004. godine, zamjenika glavnog i odgovornog urednika u razdoblju od 1987. do 1998. godine, te člana Uredničkog odbora. Mnogo je učinio na afirmaciji i povećanju relevantnosti „Geodetskog glasnika“, između ostalog i kroz objavljivanje 10 naučnih radova u kojima je obrađivao tada savremene geodetske probleme, počevši od prvih elektrooptičkih daljinomjera. Radeći predano na svim tim zadacima propagirao je dobre međuljudske odnose, kao temelj zdrave i sretne sredine. Zato se prema saradnicima i studentima uvijek ophodio ugodno i s vedrinom. Bio je voljen i svi su uživali u njegovom društvu. Odlazak profesora Nihada Kapetanovića nenadoknadiv je gubitak je za bosanskohercegovačku akademsku zajednicu, geodetsku struku i cjelokupno društvo. Porodici i svima koji su voljeli i poštovali profesora, upućujemo izraze dubokog saučešća.

S tugom obavještavamo kolegice i kolege da je iskreni prijatelj geodetske zajednice Bosne i Hercegovine i svih geodeta iz država Zapadnog Balkana, Dr. Sci. Yüksel Altiner preminuo, 7. janura 2021. Bio je vrijedan član Uredničkog odbora Geodetskog glasnika, a u posljednjim brojevima su objavljeni njegovi posljednji članci. Dr. Altiner je posjećivao Bosnu i Hercegovinu u više navrata, bio je jedan od glavnih organizatora GPS kampanje EUREF Balkan 1998. Rado je dolazio u Sarajevo i na Odsjek za geodeziju Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, zajedno sa svojim prijateljem Prof. Dr. Asimom Bilajbegovićem, s kojim je potpuno ravnopravno diskutirao o geodetskim problemima, uvijek u prijateljskom tonu, a pri tim bi blagi smiješak bio na licima obojice, iako nisu uvijek dijelili isto mišljenje. Dr. Altiner je uvijek s velikom radošću držao javna predavanja u organizaciji Saveza udruženja geodeta Bosne i Hercegovine, uvijek o najmodernijim metodama i napretku satelitske geodezije u Evopi i svijetu. Yüksel Altiner je studirao geodeziju na Yildiz Tehničkom Univerzitetu u Istanbulu, gdje je stekao zvanje Bachelor geodezije. Studij je nastavio u Njemačkoj, na Univerzitetu u Bonu. Tamo je stekao zvanje Magistra i Doktora nauka iz oblasti geodezije. Bio je sjajan poznavalac teorijske geodezije i matematičkih metoda u geodeziji, ali je privatno preferirao pisanje i bavio se također novinarstvom. Malo je poznata činjenica da je od 1980. do 1988. bio dopisnik u Njemačkom Parlamentu (Deutscher Bundestag). Od 1989. godine radio je u prestižnoj njemačkoj, svjetski poznatoj agenciji “Federal Agency for Cartography and Geodesy iz Frankfurta na Maini u odjelu “Geodezija”. Njegov glavni naučni interes bio je istraživanje pomjeranja Zemljine kore uz korištenje GNSS opažanja. Dr. Altiner je evropskoj i svjetskoj geodetskoj bio poznat po Teoriji analitičke deformacija površina koju je razvio i opisao u knjizi izdanu 1999. godine u izdanju Spriner-a, pod naslovom: “Analytical Surface Deformation Theory”. https://www.springer.com/de/book/9783540658207 Kasnije je njegova knjiga prevedena s engleskog na kineski jezik. Godine 1997. je Inter-univerzitetski Komitet Turske mu je dodijelio zvanje univerzitetskog docenta i povremeno je kao gostujući profesor predavao na turskim univerzitetima. Odsjek za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izgubio je njegovim odlaskom nesebičnog prijatelja i teško je vjerovati da više nećemo slušati predavanja iz najnovijih dostignuća iz oblasti satelitske geodezije. Bio je dobra osoba, veliki čovjek, potpuno posvećen nauci i istraživanju, te se iskreno nadamo da će svoja dobra djela uskoro vidjeti na boljem mjestu u Univerzumu. Ustvari, ja vjerujem u to kao što vjerujem da su istinite riječi: ...“Onaj ko bude uradio koliko trun dobra, vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla, vidjet će ga”...

Dana 15. decembra 2020. godine u 71. godini života preminuo je prof.dr.sc. Asim Bilajbegović od posljedica COVID19. Rođen je u Sanskom Mostu, školovanje započeo u rodnom gradu, u Sarajevu je završio Geodetsku tehničku školu, studirao geodeziju na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Univerzitetu u Bonnu 1978. godine, nakon čega se vratio u Zagreb. Bio je dugogodišnji profesor Geodetskog fakulteta, gdje je bio dekan u periodu 1985.-1987. Aktivno je sudjelovao u nastavi sva tri studijska programa kao i u istraživačkim projektima na Odsjeku za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, tokom 20-tak posljednjih godina svog života. Objavio je nekoliko udžbenika na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku. Bio je jedan od pionira korištenja GPS tehnologije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Od 1994. do umirovljenja 2015. radio je kao profesor geodezije na Tehničkom Univerzitetu u Dresdenu, održavajući neprekidnu naučnu saradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Univerzitetom u Sarajevu. Profesor Bilajbegović ostat će u sjećanju generacijama studenata kao osoba od integriteta, osoba koja živi i radi po principu da se svoja država gradi znanjem. Neizostavni blagi smješak na njegovom licu tokom predavanja govorio je slušateljima da je sreća dijeliti znanje. Svi studenti i kolege svjedoče da nije štedio energiju za svako svoje predavanje, radovao se pitanjima, a svakom je slušatelju želio približiti geodetsku teoriju i praksu na matematički jednostavan način. Jedna od njegovih izreka po kojoj ćemo ga se sjećati je: „Dobar teoretičar je najbolji praktičar.“ Zahvalni za dorinos bosanskohercegovačkoj i regionalnoj geodeziji molimo se za vječni mir njegove duše u nekom drugom ljepšem dijelu Univerzuma.

Javno predavanje Dana 2. 10. 2019. godine bit će upriličeno javno predavanje koje će održati doc. dr. Žiga Kokalj, uposlenik Instituta za antropološke i prostorne studije naučno istraživačkog centra Slovenske akademije nauka i umjetnosti, na temu:

Satellite data and agricultural drought conditions

Predavanje će se održati u sali br. 407 Odsjeka za geodeziju Građevinskog fakulteta u Sarajevu, ul. Stjepana Tomića 1/III, sa početkom u 11:00 sati.

Na osnovu člana 18. Statuta SUGGSUBIH, dostavlja se poziv za Skupštinu SUGGSUBIH, koja će se održati dana 14. 10. 2019. godine u 16:00 h u sali 407 Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku, Građevinski fakultet u Sarajevu, Stjepana Tomića 1/III, Sarajevo. Pozivaju se svi članovi SUGGSUBIH da prijave učešće na Skupštini putem e-maila: sgbih@suggsbih.ba.
Dnevni red Skupštine:
1. Usvajanje dnevnog reda, imenovanje zapisničara i ovjerivača
2. Izvještaj o radu SUGGSUBIH
3. Izbor tijela SUGGSUBIH i uredničkih tijela časopisa Geodetski glasnik
4. Razno
S poštovanjem,
Predsjednik Skupštine

Nedim Tuno

Odsjek za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Savez udruženja građana geodetske struke u BiH vas sa zadovoljstvom pozivaju na javno predavanje koje će održati dr.sc. Mithad Kozličić, redovni profesor Sveučilišta u Zadru i član Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Predavanje naslova

‘Klaudije Ptolemej i njegovo kartografsko djelo’

održat će se u petak, 5. oktobra 2018., s početkom u 10:00 h, u sali 407 Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, Stjepana Tomića 1/III, Sarajevo.

Uredništvo časopisa Geodetski glasnik Vas sa zadovoljstvom obavještava da je objavljen novi broj naučno-stručnog časopisa GEODETSKI GLASNIK BR. 48.